MANE MOS BELE SAI MOTIVASAUN BA MUDANSA SISTEMA PATRIAKAL

Posted on 10:38 PM by Rede Feto Timor Leste

Dili-Timor Leste/Rede Feto

Feto hanesan sexo maioria iha mundu tomak sempre hasoru problema barak iha nasaun hotu-hotu. Iha Timor Leste, feto barak sei enfrenta problema unalfabetizasaun no mortalidade maternal ne’ebe. Sistema patriakal ne’ebe praktika iha Timor Leste mos halo kondisaun feto fraku liu-tan kompara ho mane. Kondisaun fraku ida ne’e mos fo impaktu ba sira nia moris iha uma laran, sira sai vitima bei-beik husi tinan ba tinan.

Violensia domestika sai hanesan problema boot ba feto hotu-hotu iha mundu tomak. Tamba ne’e, atu bele hapara violensia ida ne’e, tinan–tinan durante loron 16 mundu tomak fo fatin espesial ba asaun kontra violensia hasoru feto. Durante semana rua komesa dia 25 fulan Novembru too 10 fulan Decembru, feto no mane hamutuk hakilar atu bele hapara violensia hasoru feto. Komesa tinan 1999, maizumenus organizasaun 1.700 iha nasaun 130 inklui mos Timor Leste partisipa tiha ona iha kampana loron 16 ativismu kontra violensia nian.

Maski governo Timor Leste hatudu ona ninia komitmenu bo’ot ba promousaun Igualdade Jeneru liu husi asina konvensaun atu Halakon Dikriminasaun oin –oin hasoru feto iha tinan 2002 maibe violensia barak sei akontese nafatin liu -liu iha fatin rural. Realidade hatudu numeru ba kazu violensia hasoru feto inklui kazu violensia domestika iha distritu no nasional aas nafatin. Sekretaria Estadu Promousaun Igualdade (SEPI) too fulan Novembru 2008 hetan ona dadus kazu violensia kontra feto hamutuk 138 kazu. Kazu hirak ne’e simu mai husi NGO lokais no internasional no kazu balu rezista iha ita nia hospital nasional Guido Valadares maibe mos kazu violensia barak mak ita nia feto maluk sira hasoru la fo hatene sai.

Governo Timor Leste rasik iha Loron 16 kampanya violensia kontra feto 2008 deklara sei latolera kualker asaun violensia kontra feto ne’ebe akontese iha Timor Leste tamba violensia kontra feto hasobu uma kain, destroi familia nomos hanesan ameasa sosial no ita nia komunidade. Iha Plataforma de Asaun Feto Timor Leste 2008-2012 hateten katak justica sai setor importante ba feto sira tamba too agora seidauk lei ida ne’ebe fo protesaun legal ba vitimas husi violensia domestika. Maski iha ona draft kona-ba lei ida ne’e maibe nunka mais tama atu bele deskuti iha Parlamentu Nasional. Laos ida ne’e deit, prosesu tribunal ne’ebe naruk halo vitima sira susar atu hetan sira nia justisa.

Sr. Renato Bere Nahak hanesan procurador iha Tribunal Distrital Suai esplika katak procurador hanesan representatante vitima iha tribunal iha responsibilidade atu halao investigasaun ba kazu ne’ebe tama ba tribunal maibe se kazu ne’e rasik la suporta ho evidensia forte maka sira tenke husu ba polisia atu bele halao fali investigasaun ba ema ne’ebe involve krimi. Se evidensia ladun forte, procurador iha direito atu bele taka kazu. Ida ne’e mak razaun tamba saida kazu barak seidauk prosesu iha tribunal.

Iha parte seluk, Sra. Amelia hanesan chefe Polisia Vurneravel Person Unit (VPU) Suai esplika klean liu-tan prosesu ne’ebe sira tenke halo atu bele responde kazu violensia ba jeneru. Hanesan polisia VPU, Amelia mos infrenta problema barak durante halao sira nia knaar hanesan dalaruma feto vitima husi kazu violensia domestika tenke buka justiza ho dalan tradisaun tanba sei liu tribunal prezisa tempo naruk bele resolve. Baseia data husi Polisia VPU distrital Suai, maioria autor husi violensia domestika mak mane maski iha kazu balun mos involve feto hanesan autor.

Maski mane barak involve kazu violensia dometika iha Suai, ne’e la taka dalan ba partisipasaun mane atu bele hapara violensia. Mane hanesan parte ida importante atu bele reduz no hapara violensia Domestika iha Timor Leste tan ne’e persiza kria mekanismu no estratejia ne’ebe diak, atu oinsa mane sira bele sai hanesan parseiru ba feto maluk sira baseia ba resultadu husi Konferensia Bangkok 2007.

Oinsa Mane Hapara Violensia ?

Sei ita kolia kona ba kultural patriakal ita tenke hanoin katak mane mak superior no feto iha fatin segundu. Kultural ida ne’e hamosu disigualdade jeneru entre feto no mane no halo feto barak sai vitima. Kondisaun ida ne’e laos foin akontese maibe hahu husi uluk kedas no too agora sai kultural ida ne’ebe metin iha sosiedade Timor Leste. Ita bele hare’e liurai sira maioria mak mane, lia nain sira mos mane. Praktika konservativu ingreja mos haforsa tan dominasaun mane sira. kondisaun kultural ida ne’e mos fo impaktu maka’as ba kondisaun politik iha rai laran ne’ebe mane maioria sai lideransa politika iha nasaun ida ne’e maski iha fatin balun feto komesa hatudu sira nia matenek. Maibe mudansa ida ne’e la halo feto sira livre husi violensia, feto nafatin hetan sai vitima husi violensia oin-oin liu-liu feto maluk sira moris iha area rural.

Laos feto mak deit sai vitima, mane mos sai vitima husi sistema kultural ida ne’e tamba mane sira tenke aprende kultural negativu ba sira nia moris. Husi prosesu eduka negativu ne’e resulta karakteristiku mane ne’ebe arogante, dominante no emosional. Sira kontente duni ho sira nia hahalok tamba sira bele kontrola feto sira nia moris inklui kontrola feto sira liu-husi hahalok violensia.

Se ita konsidera katak kultura patriakal nudar faktor kontributor ba violensia hasoru feto maka ita presiza entidade hotu-hotu involve iha asaun hapara violensia la hare ba sexu. Ita hotu hatene, violensia kontra feto laos halo husi mane tomak, mane balun deit mak halo violensia ida ne’e. Mane barak mos sei hanoin diak ho domin ba sira nia fen no oan hanesan parseiru iha uma laran. Mane barak mos komesa eduka sira nia oan ho edukasaun non violensia hasoru feto, tau maturnidade iha oin duke usa domin. Durante serbisu hamutuk ne’e, mane sira bele kestiona kona- ba kultural patriakal ne’ebe ladun fo valor ba feto maluk sira iha diskusaun ho komunidade sira. Mane sira mos bele sai orador ba mane seluk ne’ebe seidauk komprende saida mak igualdade jeneru no hahalok violensia hasoru feto. Liu husi refleksaun ida ne’e, ita espera katak asaun ida ne’e bele muda mentalidade no hahalok husi mane sira ne’ebe gosta halo violensia.

Depois presiza mos suporta ba sira nia atividade hodi haburas dialogo ho mane sira seluk hodi bele hamosu sentimentu fiar malu. Feto maluk sira mos tenki fo espasu ba mane sira atu bele organiza seminar, workshop ka atividade seluk kona-ba asuntu igualdade jeneru. Ikus, atividade feto hotu atu luta ba igualdade tenki involve mane sira inklui mos diskusaun ba lia-nain sira, autoridade lokal sira no liurai sira atu bele hetan mudansa ba kultural patriakal.

Asosiasaun Mane Kontra Violensia ou AMKV hanesan ezemplo diak ida husi partisipasaun mane iha luta ba igualdade jeneru. AMKV hanesan organizasaun mane ida ho visaun hakarak hari’i sosiedade ida ne’ebe demokratiku, independente no justu, laiha violensia no diskriminasaun. AMKV hatudu ona sira nia komitmentu atu bele hasa’e mane no feto sira nia konesementu kona-ba violensia baseia ba jeneru liu husi edukasaun komunitaria no diskusaun iha base, diskusaun ho Lia-nain sira no treinamentu ba chefe suco sira. Ho tempu, iha ona mudansa antitude kona-ba serbisu ne’ebe AMKV mak halo. Resposta pozitivu ne’ebe sira simu aumenta dadaun husi figura nasional sira hanesan Presidente, membru Parlamentu sira, PNTL, Ministeriu nomos husi estudante sira, grupu sosiedade sivil sira no komunidade rasik. AMKV espera katak komunidade bele moris iha igualdade nia laran.

Rede Feto rasik desde uluk kedas hanoin importansia husi involve mane ba hapara violensia kontra feto. AMKV hanesan parseiro importante ba Rede Feto durante tinan hirak nia laran iha programa advokasia iha nivel rural no nasional. Husi diskusaun iha baze, workshop iha nivel nasional no dalan seluk tan, Rede Feto no AMKV hamutuk hanoin, kolia no rezolve problema ne’ebe feto no mane iha baze enfrenta.

Husi worksop ida iha ditritu Suai durante Loron 16 Ativismu Kontra Violensia hatudu katak atu hapara violensia kontra feto presiza serbisu hamutuk ho mane tanba sira bele sai motivasaun ba mudansa sistema patriakal ne’ebe metin ona iha Timor Leste, atu bele haree feto laos hanesan iha imigu uma laran maibe parseira Mai ita hapara hahalok violensia hadia ita nia futuru.***

No Response to "MANE MOS BELE SAI MOTIVASAUN BA MUDANSA SISTEMA PATRIAKAL"

Leave A Reply