Men challenging violence against women in East Timor

Australia source : www. ausaid.gov.au

In East Timor, the Association of Men against Violence is working to engage men in ending violence against women. This men’s organisation recognises that gender equality will not occur without the involvement of men.

The Association of Men Against Violence works at the community level, in nine districts across East Timor, to increase people’s knowledge and to change men’s behaviour on violence against women.

A key part of this is working with young men. The Association is also noted for innovative ‘guerrilla tactics’—creating mini-awareness moments whenever opportunities arise. An example of this strategy is members initiating loud conversation about gender equality while riding on a bus or attending a cockfight.

The Association of Men Against Violence works closely with the Government of East Timor and other community groups as part of a network of organisations working to promote gender equality and to stop violence against women in East Timor.

In 2009 AusAID provided $60,000 to support the work of the Association of Men Against Violence. (visit this website : http://www.ausaid.gov.au/keyaid/sixteendays/default.cfm)

Urges Ending Discrimination, Reaffirming Women’s Human Rights

UN Secretary-General Ban Ki-moon’s message on the International Day for the Elimination of Violence against Women, observed on 25 November 2009:

In the 10 years since the General Assembly designated 25 November as the International Day for the Elimination of Violence against Women, the circle of engagement has widened. More groups and individuals, including men and boys, are getting involved in efforts to prevent and address this heinous violation of women’s human rights. There has also been significant progress at the national level as many countries have adopted laws and comprehensive action plans.

However, much work lies ahead. In every country, women and girls continue to be plagued by violence, causing tremendous suffering. Such violence undermines development, generates instability, and makes peace that much harder to achieve. We must demand accountability for the violations, and take concrete steps to end impunity. We must listen to and support the survivors.

Our goal is clear: an end to these inexcusable crimes ‑‑ whether it is the use of rape as a weapon of war, domestic violence, sex trafficking, so-called “honour” crimes or female genital mutilation/cutting. We must address the roots of this violence by eradicating discrimination and changing the mindsets that perpetuate it.

The “UNiTE to End Violence against Women” campaign that I launched last year is galvanizing action across the United Nations system. It calls for all countries to put in place, by the year 2015, strong laws, multi-sectoral action plans, preventive measures, data collection, and systematic efforts to address sexual violence in conflict situations. I invite Governments, organizations and individuals to join us in this Campaign. I have also just launched a Network of Men Leaders to strengthen our advocacy.

The United Nations General Assembly’s support for the creation of a new gender equality entity will also bolster our work. The new entity will promote gender equality and the empowerment of women, and hold the United Nations system itself accountable for supporting measures to eliminate discrimination against women and end violence against them.

Women around the world are the very linchpin keeping families, communities, and nations together. On this International Day, let us reaffirm our commitment to women’s human rights; let us invest more resources in countering this violence; and let us do all it takes to end these horrific assaults once and for all.***

PROMOVE FETO ATINJI IGUALDADE JENERU

Dili, Timor Leste / Timor Post, Kuarta 25 Novembru 2009/ p-12/Mj7

Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres hateten Timor Leste tenke iha dever moral hodi partisipa iha kampanha ba komemorasaun Loron 16 Ativismu Kontra Violensia ba Jeneru ba Feto iha mundu tomak ne’ebe ratifika ona iha Konvensaun Jenebra.

“Timor Leste hanesan nasaun foun ne’ebe ratifika konvensaun ne’ebe kolia kona-ba diskriminasaun kontra feto. Timor Leste iha dever moral atu komemora mos loron ida ne’e hodi nune’e bele promove liutan feto atu bele atinji igualdade jeneru no halakon formas hotu hotu kontra feto iha nasaun ida ne’e, “ dehan Vise PM Jose Luis ba jurnalista iha ninia serbisu fatin Palacio do Governo, Tersa horisehik (24/11).

Rekomendasaun ne’ebe nia hato’o hodi husu povo Timor Leste tomak atu partisipa iha kampanha ba komemorasaun refere. Nia informa katak hahu husi tinan 1991 ema rihun ba rihun husi rejiaun hotu-hotu iha mundu tomak hola parte iha Kampanha Loron 16 Ativismu Kontra Violensia ba Feto.

Tuir nia, violensia direitus humanus sai nudar palavras de ordem husi movimentu feto nian no presiza atu rekonese tamba violensia hasoru feto afeita ba populasaun barak husi pais, rasa, klase, kultura no relijiaun hotu-hotu.

Kampanha Loron 16, katak Jose luis fo opurtunidade ba ema hotu-hotu atu serbisu hamutuk iha solidaridade no dada atensaun durante periodo international atu hetan suporta ba sira nia enforsu lokal atu halakon violensia baseia ba jeneru ne’ebe kompostu husi nasaun 158.

Vise Primeiru Ministru hatutan idea atu organiza kampanha ida ne’e mosu iha 1991 reprezentante nain 23 husi mudu tomak sorumutuk iha Women Global Leadership Institute (Institute Lideransa Global Feto nian) ne’ebe organiza iha Universidade Rutgers, Estadus Unidus Amerika desidi atu organiza kampanha komesa husi loron 25 Novembru ne’ebe hanesan loron internasional kontra violensia hasoru feto too loron 10 fulan Dezembru ne’ebe hanesan loron Internasional Direitus Humanus, tamba durante periode ne’e iha loron barak mak importante.***

MAI ITA HARII DAME NO HAKOTUK VIOLENSIA

Dili-Timor Leste/Rede Feto/Kampanha 16 Dias aktivismu Violensia Kontra Feto

Violensia barak liu akontese ba sira ne’ebe iha posisaun fraku hanesan feto no labarik sira. Iha Timor Leste nia istoria, violensia hasoru feto laos foin akontese depois ita ukun a’an maibe akontese iha vida moris feto nian desde tempo beiala sira too ohin loron. Komesa tempo liurai sira too tempo ukun an feto sira sai vitima nafatin husi hahalok violensia iha forma oin-oin hanesan violensia seksual, violensia domestika no seluk-seluk tan. Violensia domestika katak hahalok hotu hotu /ida nebe deit akontese iha familia ida nia laran ho forma la justu hodi provoka direitamente ka indireitamente ofende ka halao terus ema nia isin lolon, mental ka seksual ho finalidade hodi hatauk ema seluk nian.

Iha tempo ukun an, maski lei barak aplika ona atu bele protégé feto nia direito maibe violensia kontra feto akontese nafatin. Iha dadus hirak ne’ebe tama iha Vurneravel Person Unit (VPU) Polisia Nasional Timor Leste, hateten katak tinan-tinan kazu violensia hasoru feto sempre sai kazu a’as liu kompara kazu sira seluk. Ida ne’e hatudu faktor seguransa ba feto nia moris liu-liu moris iha uma kain seidauk garantia feto nia direitu. Uma kain hanesan fatin seguru ida atu bele eduka oan sira ho domin realidade sai fali fatin haburas hahalok violensia. Autor sira ne’ebe maioria mane uza sira nia poder hanesan xefe familia para hatudu sira nia dominante atu bele kontrola uma laran no dalaruma uza sira nia emosaun. Violensia ida ne’e barak resulta ema vurnerabel sira iha uma laran sai vitima hanesan feto, labarik, ferik, katuas no ema ne’ebe aliezadu.

Violensia ne’ebe akontese iha uma laran barak relasiona ho kultural patriakal ne’ebe sei metin no buras iha ita nia sosiedade. Kultural ida ne’e rasik moris husi jerasaun ida ba jerasaun seluk liuhusi praktika uma laran nian. Kondisaun ida ne’e sai ona kultural ida ne’ebe too ohin loron moris nafatin iha ita nia sosiedade. Maibe violensia laos akontese iha familia hotu-hotu iha Timor Leste, familia barak sei kaer metin komitmentu atu la bele usa violasaun durante eduka sira nia oan no moris iha uma laran. Husi familia ida ne’e maka bele hamoris domin, haree feto, labarik, ferik no katuas sira hanesan parseiru moris nian. Tamba ne’e aspeitu mane hanesan faktores importante ida atu bele kria familia kontra violensia, halo sira nia responsibilidade hanesan xefe familia baseia ba domin nian. Ho ida ne’e ita bele espera katak mane bele sira responsibilidade hanesan xefe familia ho kalma, tau matan ba sira nia fen no oan nomos eduka nia familia ho domin.

Hare ba kondisaun kultura violensia ne’ebe sei maka’as iha Timor Leste halao ema barak mehi atu bele moris iha kondisaun hakmatek nia laran no dook husi violensia. Ita laos la bele hakotuk sistema patriakal ho violensia ida ne’e, tamba kultural mosu husi atividade moris sosiedade nian no sosiedade mos bele hili no hakotuk kultural saida deit fo impaktu negativu iha ita nia sosiedade nia laran liu-liu fo impaktu a’at ida ba feto no labark sira. Sosiedade maka ita, tamba ne’e atu halo mudansa ba kultural ne’e presiza ita hotu nia partisipasaun no kolaborasaun. Kontribuisaun husi parte hotu-hotu importante para ita iha forsa boot ida atu bele kolia ho liafuan ida deit maka “HAPARA VIOLENSIA KONTRA FETO, AGORA”.

Iha iventu espesial Kampanha 16 dias aAktivismu Violensia Kontra Feto ida ne’e, Rede Feto hakarak konvida ita hotu feto ka mane atu bele fo kontibuisaun hari dame iha ita nia nasaun liuhusi asaun konkritu ida iha ita nia familia, komunidade no nasaun. Mai ita harii dame no hapara violensia hotu-hotu, mai ita harii kultural domin ida iha Timor Leste.

Dala ida tan ami husu feto sira bele hateten sai violensia sira hetan, la bele tau problema ne’e hanesan problema privadu ida. Violensia kontra feto hanesan violasaun direitus humanus ida no tuir Kodeku Penal Timor Leste nian, violasaun kontra feto hanesan krimi publiku ida. Mai ita fo liman ba balu hakotuk violensia hasoru feto. (Icp/cop)***

SEPI Halo Abertura Kampanha 16 Dias iha Distritu Oecusse

Dili - Timor Leste, Nov 2009/RFTL

Sekretariadu Estadu Promosaun Igualdade (SEPI) serbisu hamutuk ho Komisaun Organizadora ba Kampanha "16 Dias Aktivismu Violensia Kontra Feto" tuir plano sei halao abertura ba loron kampanha ida ne'e iha distritu Oecusse. Seremonia abertura ba kampanha 16 Dias se loke abertura iha loron25 Novembru 2009 iha Salaun Inkontru Sekretaria Estadu Regiaun Autonom Oecusse.

Agenda Komemorasaun Kampanha 16 Dias Aktivismu Violensia Kontra Feto
Tema : "HO KOMITMENTU NO ASAUN FORTE ITA HAKOTU VIOLENSIA KONTRA FETO"
  • Registrasaun
  • Abertura husi Protokolo
  • Muzika
  • Breves palavras husi S.E Administrasaun Oecusse, Sr.Jose T. Anuno
  • Breves palavras husi S.E Sekretaria Estadu Region Autinom Oecusse, Sr. Jose Teme
  • Dansa kultura
  • Breves palavras husi S.E. Secretaria Estadu ba Promousaun Igualdade Em Excercicio Sec. Est. de Rekursus Naturais, Sr. Alfredo Pires
  • Breves Palavras husi S.E Representante UNMIT, Sr. Finn Reske Nielsen
  • Dansa Kultura
  • Breves Palavras husi S.E. Presidente Parlamentu Nacional, Sr. Fernando Lasama Arauju
  • Breves palavras no Abertura husi S.E. Vice Premeiru Ministru, Sr. Jose Luis Guterres.
  • Dansa kultura
  • Snack
  • Dialogu
  • Asina post card
  • lunch
Ba informasaun diak liu bele kontaktu Sr. Luis Neri, telephone 7470291/3339807***

Istoria Loron Eliminasaun Violensia Kontra Feto

Dili- Timor Leste / 19 Novembru 2009 / Rede Feto TL

Iha dia 17, fulan Dezembru 1999, Asembleia Jeral ONU hili ona dia 25 Novembru sai nudar loron international ba eliminasaun violensia hasoru feto sira. ONU mos konvida governu sira, organizasaun internasional no ONG nasional atu organiza atividade sira ho objetivu atu hasae konesementu publiku kona ba asuntu ne’e. Komesa tinan 1999, maizumenus organizasaun 1.700 iha nsaun 130 inklui mos Timor Leste partisipa tiha ona iha kampana loron 16 nian. Loron kampana ne’e refere ba periodu dia 25 Novembru to’o Loron Direitus Umanus nebe monu iha 10 Dezembru.

Loron 25 Novembru sai loron bo’ot ida ba feto iha mundu tomak tamba iha loron ida ne’e iha tinan 1960, akontese tragedia boot iha nasaun Dominika nebe halo feto ativista nain tolu hetan tortura, violensia no oho husi rezim militar Dominika. Sira nain tolu hanaran Minerva, Maria Tereza no Patriacia Mirabel hanesan ativista klandestina ida nebe kontra rezim militar Jeneral Tujilo. Ema konese hanesan “La Miraposa”nebe governu hare hanesan aitarak iha iha sira nia ukun tamba sira nia atividade iha movimentu sosial no politika liu husi igreja iha neba. Maski sira ema oho ona, nia aman Don Enrique Mirabal luta nafatin kontra rezim Jeneral Tujilo. “La Miraposa” hatudu ona sira mos bele halo luta hanesan sira nian laen maski sira hatene sira bele hetan amiasa boot husi militar.

VIOLENSIA HASORU FETO, AGORA PROBLEMA PUBLIKU NIAN (2)

Dili- Timor Leste / 19 Novembru 2009 / Rede Feto TL (parte2)

Violensia Hasoru Feto Nian

Organizasaun barak inklui Governo Timor Leste rasik barak kolia kona-ba feto nia direitu iha aspeitu hotu-hotu. Ratifikasaun Konvensaun CEDAW husi Governo Timor Leste sai hanesan dalan ida atu bele hapara diskriminasaun hasoru feto.

Haree ba kondisaun mundu agora dadaun, nasaun barak komesa fo komitmentu atu bele tau direitus humanus inklui direitu feto nian iha fatin a’as iha sistema politika nian. Mundu mos rekonese ona partisipasaun feto iha politika no area seluk hanesan sasukat ida ba dezenvolvimentu nasional. Direitu feto no mane ne’ebe hanesan fo opurtunidade barak ba feto iha mundu tomak atu bele hasae sira nia posisaun inklui mos hametin fali sira nia interese ba luta ba igualdade nian. Maski nune’e feto barak sai nafatin vitima husi violensia oin-oin durante sira halo sira nia knaar iha uma laran, fatin serbisu no sosiedade.

Violensia hasoru feto laos deit problema privadu maibe hanesan mos problema national no global. Konseptu ida ne’e hanesan konseptu foun ida ne’ebe sai isue ida iha Konferensia Feto Mundial ba Dala Tolu iha Nairobi. Violensia hasoru feto akontese iha fatin ne’ebe deit no la iha limitasaun tempo, la haree ba nivel ekonomia, nivel edukasaun, tipo serbisu, rasa, tinan moris nian, durasaun kaben nian no tipo fiziku vitima nian. Violensia mos bele halo husi ema boot hanesan inan aman, maun, bin no bele akontese iha loron ka kalan. Violensia ne’e mosu tamba razaun oin-oin maibe kultural patriakal sai razaun dominante. Iha sistema ida ne’e, ema tau feto nia estatutu hanesan propridade ida husi mane nia no halo feto barak tenke tuir mane nia hakarak. Akontese hirak ne’e laos deit akontese iha sosiedade nivel kraik deit maibe mos iha sosiedade nivel aas. Husi violensia ida ne’e, feto barak hetan terus, hetan kanek inklui mos lakon sira nia vida.

Iha estrutura mane hanesan superior, violensia hanesan intrumen ida atu bele hamanan diferensia idea iha uma laran, hatudu sentimentu la satisfeitu nomos dalaruma hanesan hahalok a’at ida atu bele hatauk feto iha familia nia laran. Sosiedade mos dalaruma hanoin problema hirak ne’e laos hanesan problema boot ida maibe problema uma laran nian. Maibe hanoin ida ne’e la taka dalan ba institusaun seguransa no instituisaun seluk sira bele proteje feto maluk sira ne’ebe sai vitima husi violensia ida ne’e.

Feto vitima barak mos seidauk hatene prosesu justisa nian bainhira violensia ne’e mosu. Sira barak diak-liu taka sira nia ibun ba violensia ne’ebe sira hasoru duke loke ibun no estraga sira nia familia. Tamba vitima barak hanoin hanesan ne’e halo kazu violensia barak la mosu ba publiku no buras nafatin iha uma laran deit. Feto vitima tenke hatete sai sira nia problema para la bele fo dalan ba mane ne’ebe usa violensia kontinua hahalok aat ida ne’e ba ita.

Hanesan problema global, instituisaun Internasional halo lei oin-oin atu bele promove no proteje feto nian direitu hanesan Deklarasaun Viena, Konvensaun CEDAW 1979, Deklarasaun Eliminasaun Violensia Kontra Feto 1993 nomos Deklarasaun Beijing 1994. Nasaun Unidas rasik deklara ona violensia hasoru feto hanesan violensia direitu humanus nian. Organizasaun sosiedade inklui Governo Timor Leste rasik barak kolia kona-ba feto nia direitu iha aspeitu hotu-hotu. Ratifikasaun Konvensaun CEDAW husi Governo Timor Leste sai hanesan dalan ida atu bele hapara diskriminasaun hasoru feto. A luta Kontinua. (RFTL/ICP/Cop)

Violensia Hasoru Feto, Agora Problema Publiku Nian (1)

Dili- Timor Leste / 19 Novembru 2009 / Rede Feto TL (parte 1)

Durante tinan barak, Timor Leste monu iha situasaun ne’ebe grave no nakunu ho asaun violensia. Grupu ho groupu ne’ebe diferensa ideas no visaun politika hasoru malu iha konflitu nia laran. Konflitu iha forma oin-oin sai hanesan dalan ida atu bele resolve problema ne’ebe mosu hahu husi tempo kolonialismu Portugues too tempo Timor Leste ukun an. Resultadu husi prosesu ne’e, parte ida tenke manan no parte ida tenke lakon no hamosu violensia, halo ema barak sai vitima inklui lakon sira nia vida. Istoria Timor Leste hateten katak, bainhira konflitu entre partido politiku mosu iha tinan 1974-1975, ema barak sai vitima, kanek, hetan tortura, lakon sira nia familia no mate. Iha tempo invasaun no okupasaun Indonesia 1975 – 1999, violensia mos sai hanesan hahalok a’at ida atu bele hamanan funu kontra resistensia sira. Militar Indonesia uza violensia atu bele obriga inimigu sira rende no hapara sira nia funu ba libertasaun.

Feto barak mos mate bainhira invazor Indonesia komesa tama iha area fonteira Timor Leste nian. Mate tamba bombardeiru morteiu husi militar Indonesia no seluk tamba involve iha luta libertasaun. Feto barak tenke halai ba foho no buka fatin seguru iha kondisaun limitasaun alimentar nian. Balun mate iha dalan klaran tamba moras no hamlaha no balun mos tenke hetan violensia, tortura no abuza seksual bainhira sira rende ou kaptura husi tropas Indonesia. Kondisaun ida ne’e sai imagem a’at ida iha tempu resistensia.

Iha tinan 1999, diferensa hanoin politiku kona-ba idea ba futuru Timor Leste nian hamosu konflitu boot entre grupu pro-independensia no grupu pro-integrasaun. Tamba lakohi lakon, Indonesia kria groupu militia iha distritu hotu no sira halo intimidasaun ba komunidade liuhusi asaun violensia hanesan torturasaun, abuza seksual, halakon ema, oho ema, sunu ema nia uma no asaun violensia seluk-seluk tan. Hahalok groupu militia ida ne’e halo situasaun Timor Leste tama ba nakukun laran.

Depois Timor Leste hetan independensia, diferensa hanoin mos sai satan ida iha komunidade nia laran no dalaruma hamosu konflitu. Iha tinan 2006, Timor tenke monu fila-fali iha tentasaun konflitu politika militar ne’ebe halo ema barak husik sira nia uma no salva sira nia vida. Dala ida tan violensia iha forma oin-oin mos sai imagina a’at ida iha situasaun periodu ne’e.

Definisaun Violensia

Violensia hanesan fenomena global ida no akontese iha fatin hotu. Violensia sai hanesan istoria ida iha ita nia moris hahu husi be’ala sira. Hahalok violensia la hanesan funu nian ne’ebe mosu husi asaun koletiva ida, tuir sistema no plano ne’ebe prepara. Funu mos mosu deit iha sosiedadae balun laos iha fatin hotu-hotu. La hanesan funu, violensia mosu iha fatin barak iha mundu ida ne’e. Violensia sai hanesan hahalok a’at ida ou moras ida iha komunidade nia laran. La iha nasaun ida livre husi violensia ida ne’e.

Violensia hanesan forma ida atu bele hatudu diferensa idea iha sosiedade nia laran relasaun saida maka los no se mak bele sai superior liu. Violensia mos bele sai instrumen ida atu bele destrui sistema sosiedade nian no kria sistema sosidade foun ida ne’ebe diak-liu. Violensia ne’ebe mosu involve ita nia emosaun no sempre uza asaun fiziku hanesan basa, balu, tebe, tuda, tiru, oho no forma seluk-seluk-tan. Maibe dalaruma violensia ne’e rasik mosu iha forma oin-oin no susar atu bele identifika por ezemplu mosu liu-husi liafuan ou mosu liuhusi desizaun potika ne’ebe halao ema barak terus no susar. Violensia hanesan ne’e ita konese hanesan violensia estrutural ida.

Laos ida ne’e deit, violensia bele mos mosu tamba sosiedade komesa baruk ho antitude ema ne’ebe kaer poder iha governo. Violensia hanesan ne’ebe hanesan espresaun ida husi komunidade tamba sira lakohi sai vitima be-beik husi sistema aktual. Iha aspeitu seluk, violensia mos bele mosu tamba komunidade la iha asesu ba ekonomia ne’ebe diak, populasuan moris iha kiak nia laran no Governo aktual la halo buat ida atu bele halo solusaun ba problema ida ne’e. Kondisaun hanesan ne’e bele hamosu asaun violensia nomos bele destrui sistema sosiedade nian.

Bainhira asaun violensia ho razaun politiku mosu no halo liuhusi dalan dialogo (pasifiku) nomos baseia ba interese nasional maka violensia mosu violensia demokratiku ida. Violensia ida ne’e bele lori ita nia nasaun ba kondisaun ne’ebe forte liu iha diversidade nia laran. Maibe bainhira mudansa situasaun halo liu husi dalan radikal maka grupu ne’ebe involve iha konflitu haree groupu sira seluk hanesan inimigu ida. Kondisaun ida ne’e bele hamosu violensia nihilistik no bele destroi nasaun nian tama ba kondisaun konflitu ne’ebe naruk. Violensia tipo ida ne’e destrui sistema moris nian no lori sosiedade ba kondisaun zero, halakon sistema lei no kultural nian iha sosiedade nia laran.

Tamba saida violensia Mosu ?

Iha ita nia familia, komunidade no ita nia nasaun sempre iha diferensa idea entre ema ho ema ka grupu ida ho grupu seluk. Maibe diferensa hanoin ida ne’e la bele justifika mai ita katak dalan atu resolve maka konflitu no usa forsa fiziku atu bele hamanan ita nia hanoin. Moris iha demokrasia nia laran fo dever mai ita atu bele respeita ema nia idea maski idea ne’e diferensa ho ita nia idea.

Iha komunidade nia laran, ita sempre hasoru problema oin-oin nomos hamosu hanoin bar-barak. Balun hakarak resolve tuir katutak malirin no balun hakarak resolve uza forsa fiziku. Kondisaun ida ne’e bele hamosu konflitu entre sira bainhira la hetan liafuan konkordansa atu bele resolve problema ne’e. Ikus mai mosu violensia hanesan dalan ida atu obriga ema ka groupu seluk simu sira nia hanoin ne’ebe bele resulta ema seluk hetan kanek no mate. --->Kontinua ba parte 2

Ramos Harta : Ita Hadomi Malu ba

Dili-Timor Leste / CJITL Flash, 18 Novembru 2009

Prezidente Republika, Jose Ramos Horta husu ba povu Timor Leste tomak atu hadomi malu no simu malu iha Loron Toleransia Internasional ne’ebe monu iha Segunda semana ne’e (16/11).

Loron Toleransia Internasional ne’ebe proklama tiha ona husi Assembleia - Jeral Nosoes Unidas iha tinan 1993 no konhesidu iha mundu tomak hahu iha tinan 1995.
“Loron Toleransia Internasional, Oportunidade ida atu fo hanoin liu-liu ba joven sira, mane no feto sira”, dehan eis ativista timor leste liu husi komunikadu imprensa, Segunda semana ne’e.

Liu husi komunikadu ne’e Horta esplika katak Timor-Leste mos tenki selebra no halo tuir buat foun ba kontrusaun nasaun pasifika ida ne’ebe demokratika no prosperiedade. Tanba aktu hirak ne’e bele halakon violensia no halakon marjinalizasaun hodi fo importansia ne’ebe boot ba kiak no fo espasu ba jerasaun ida.

“Se mak terus ba violensia, no hetan marjinalizasaun no kiak durante tinan ba tinan, ohin bele sai nudar ezemplu ba toleransia pas nian no vontade no ben estar nian” tuir komunikadu ne’e.
Timor-Leste sei sai bo’ot no diak liu sekarik ita hatene harmoniza no integra iha sosiedade hanesan iha alin feton no maun sira. Iha mundu persiza fo tulun ba malu, hahalok ne’e lori husi ita nia moris loron-loron, no ita nia fiar no kultura nudar portador ba ispiritu no motivasaun.(*,dsc,cjitl)

Lae ba Violencia, Sim ba Igualdade Jeneru

Dili - Timor Leste / Rede Feto,

La hanesan komemorasaun Loron Feto Internasional ba tinan kotuk, komemorasaun loron espesial ba feto ba tinan 2009 komemora ho atividade oin-oin ne’ebe halao husi Parlamentu Nacional, Governo, NGO nasional no Internasional inklui komunidade rasik. Hanesan nasaun seluk, Timor Leste iha loron ida ne’e fo tempo ba feto maluk sira atu bele hanoin fila fali feto nia luta ba igualdade jeneru inklui mos luta ba ukun rasik an.

Parlamentu Nasional nomos Groupu Mulher Parlamentar serbisu hamutuk ho organizasaun feto organiza atividade diskusaun ida iha distritu ha’at. SEPI serbisu hamutuk ho UNMIT no Comisaun Europea mos organiza atividade ida durante semana ida. Iha mos atividade seluk ne’ebe halao husi Peace Women Conference, Policia Vuneravel Person Unit (VPU), Rede Feto, membru Rede Feto hanesan Alola Foundasaun, Fokupers, APSC-TL, Santa Bakhita, Unfetip nomos organizasaun seluk.

Atividade ba kome- morasaun loron ida ne’e komesa husi konkursu hakerek, dezenu, puizia, teatru, exibisaun hahan lokal, hatudu filme, TV talkshow, work-shop too konferensia nivel internasional.

Komisaun E PN ba asuntu igualdade jeneru no Groupu Feto Mulher Parlamentu TL (GMPTL) nudar groupu feto ida kompostu husi deputada feto nain 19 halao atividade ida atu bele habelar informasaun kona-ba loron ida ne’e ba komunidade nia le’et. Durante loron ida, Komisaun E organiza konkursu hakerek kona- ba “Saida Mak Violensia Kontra Feto” ba nivel edukasaun pre-sekundaria, sekundaria no adultu sira. Ida ne’e hanesan dalan ida atu publiku bele hatene katak violensia ne’e buat ida ladiak no ita hotu-hotu tenki hanoin atu kombate violensia ida ne’e inklui mos alunus sira iha pre-sekundaria, sekundaria no adultu sira. Konkursu ne’ebe halao iha GMT – Dili loke abertura husi Presidente Komisaun E Sr. Ozorio Florindo. Durante nia deskursu nia hateten katak globalizasaun halo aspeitu feto sai importante, hamutuk ho mane feto halao desenvolvimentu nasional no internasional. Nia mos hato’o mensagem ba ema hotu atu bele luta hapara violensia kontra feto.

Iha parte seluk, Komisau E no GMPTL serbisu hamutuk ho organizasaun feto nasional halao komemorasaun iha distritu 4 hanesan Baucau, Aileu, Ermera no Bobonaro.

Iha distritu Aileu, GMPTL hamutuk ho organizasaun CAUCUS halao sorumutu ida ne’ebe halao iha suku Aisirimou subdistritu Aileu Vila no hetan partisipasaun maximu husi komunidade distritu Aileu Vila inklui mos representante husi sub distritu sira no estudante. Maizemenus 400 resin feto husi 32 suku iha Aileu partisipa. Iha komemorasaun ida ne’e. Presidente PN Fernando Lasama intrega premiu ba estudantes ne’ebe manan kompetisaun puizia no dezenhu kona ba violensia domestika.

Komemorasaun 8 Marsu halao mos iha distritu Ermera organiza husi GMPTL no Santa Bakhita Timor Leste ho tema “Lae ba Violensia Sim ba Igualdade Jeneru

Partisipa iha selebrasaun ida ne’e, membru Parlamentu Nasional nain 8. Partisipa mos Administrador Interino distritu Ermera Sr. Danilo Osorio M. Babo, Chefe Suco inklui Xefe Suku feto sira, Konselhu Suku, polisia distritu Ermera, representante juventude, NGO nasional no internasional no media lokal. Maizumenus partisipante nain 150 partisipa iha selebrasaun ida ne’e.

Santa Bakhita hanesan membru Rede Feto ne’ebe halao implementasaun ba programa ne’e haksolok tebes tamba nain ulun husi Parlamentu Nasional bele partisipa no hakbesik komunidade iha Ermera.

Sra. Yasinta Lujina hanesan Direitora Rede Feto Timor Leste mos husu katak sorumutu hanesan ne’e labele remata iha Ermera deit maibe tenki kontinua.

“Hau espera katak sei iha motivasaun ba feto sira katak ita feto mos bele relasiona ho tema ne’ebe iha. Ne laos responsabilidade feto deit maibe feto ho mane hamutuk mak bele. Importante liu-liu mak ita tenke hasoru malu hamutuk ho feto maluk Parlamento sira atu bele fahe informasaun ba sira iha suco kona-ba problema ne’ebe mak sira infrenta atu ouinsa kria lei ruma kona ba feto”. Nia mos husu ba komisaun organizadora no GMPTL katak sorumutu labele remata iha Ermera deit maibe ita sei kontinua nafatin diak liu iha aban bainrua.

Iha parte seluk, Vicente Guterres nu’udar Vice Presidente Parlamantu Nasional lahaluha hato’o parabens ba feto sira liu-liu ba sira iha Ermera. Iha sesaun abertura nia fo liafuan badak katak feto iha direito hanesan ho mane, kuandu halo violensia hasoru feto ne’e hanesan krime ida. Vicente mos husu governo tenki halo prevensaun ba problema ida ne’e. Iha fatin hanesan Deputadu Duarte Nunes mos husu ba komunidade hotu tenki hakotuk violensia ba feto. Labele halao violensia ba feto sira tamba sira iha direitu atu bele dezenvolve sira nia aan.

Iha distritu Baucau, GMPTL serbisu hamutuk ho organizasaun UNFETIP, membru Rede Feto ida organiza mos sorumutu ida durante loron ida iha Salaun Administrasaun Distritu Baucau.

Sorumutu ida ne’e loke abertura husi Administrador distritu Baucau no partisipa husi partisipante nain 100.

Durante sorumutu iha distritu 4 ne’e, partisipante sira husu IV Governu liuhusi GMPTL no organizasaun feto sira atu aselera lalais aprovasaun Lei Violensia Domestika. Partisipante mos husu ba organizadora sira atu bele halao atividade hanesan iha nivel sub- distrital.

Alola Foundasaun serbisu hamutuk ho organizasaun feto seluk mos organiza konferensia internasional ida iha Dili. maizemenus ema nain 300 partisipa iha konferensia ida ne’e husi nasaun 17. Konferensial Feto ba Dame ida ne’e halao iha dia 5-6 fulan Marsu iha edifisiu Ministeriu Estranjeiru - Pantai Kelapa.

Konferensia ida ne’e hamosu rezolusaun no rekomendasaun ba governu liu-liu kona-ba justisa jeneru nian. Resolusaun ida ne’e mos husu responsibilidade estadu sira hotu nian atu hapara impunidade no prosekuta ema hirak ne’ebe responbiliza ba krime sira ne’ebe baseia ba jeneru hasoru feto sira iha Timor-Leste nian hanesan violensia seksual no torura sira seluk nomos violensia kontra feto no labarik.

Parlamentu Nasional rasik mos halao Pleanaria Ekstraordinariu hodi komemora loron ida ne’e. Durante Pleanaria ida ne’e Fernando Lasama nudar Presidente Parlamentu hateten katak selebrasaun ida ne’e mosu tamba serbisu maka’as entre GMPTL hodi serbisu hamutuk ho feto sira seluk hanesan Caucus, Rede Feto no Fokupers.

“Ohin ita kontinua nafatin halao selebrasaun tamba ita hakarak dignifika feto hodi eleva sira nia kapasidade hodi fo kontribuisaun ba prosesu dezenvolvimentu nasaun Timor Leste,” deklara nia iha Parlamentu Nasional.

Ikus, Rede Feto hanesan sumbrinha ba organizasaun lahaluha fo parabens ba feto maluk sira, mai ita hamutuk ho mane sira luta nafatin ba igualdade jeneru.***

Hamutuk Hodi Hapara Violensia Kontra Feto

Dili - Timor Leste / Rede Feto

Loron 8 Marsu sai hanesan loron importante ida ba feto maluk sira iha mundu tomak. Iha loron ida ne’e, mundu tomak rekonese papel importante husi luta feto maluk sira ba sira nia direitu no importante mos rekonesementu husi Nasaun Unidus hanesan organizasaun mundial ba loron 8 Marsu fo hanesan Loron Feto International. Iha loron ida ne’e, feto maluk sira husi nasaun Rusia hakerek ona lisaun importante ida ba istoria sira nia luta ba igualdade. Luta ida nebe halao iha tinan naruk nia laran komesa husi be’ala sira. Iha tempo Nasaun Yunani antigu, feto ida naran Lysistrata halao aksaun greve ida atu hapara funu nebe akontese iha tempo neba. Iha asaun ida ne’e, Lysistrata hamutuk ho feto seluk hapara sira nia responsibilidade atu halo relasaun seksual ho sira nia laen.


Revolusaun Franca mos hatudu ba mundu tomak eksistensia feto iha nasaun Franca atu ijiji sira nia liberdade no igualdade atu bele hamrik hanesan mane sira atu hili sira nia respresentante politika iha Nasaun Franca. Hamutuk ho feto luta nain sira, feto husi nasaun hot-hotu mos selebra loron ida ne’e hanesan loron espesial ida ba sira atu bele luta nafatin ba feto nian direitu ba igualdade jeneru iha aspeitu politika, ekonomia no sosial. Feto hot-hotu iha mundu tomak halibur hamutuk iha atividade oin oin atu bele hametin sira nia luta atu bele lori mudansa ba feto sira.***

Feto no Mane Hamutuk hodi Hapara Violensia Kontra Feto

Dili-Timor Leste / Rede Feto Timor Leste

Violensia nudar hahalok aat ba ita nia moris sai hanesan problema boot iha ita nia sosiedade liu-liu bainhira ita hakarak reduce ou hapara husi hahalok ida ne’e. Violensia ne’ebe akontese sempre resulta vitima la hare nia sexu. Iha krizi 2006, Timor Leste nakunu ho asaun violensia, ema tuda malu to’o oho malu tamba kausa “Lorosae-loromonu”. Krisi ida ne’e resulta ema barak sai vitima, lakon sira nia uma, lakon sira nia sasan no lakon sira nia familia. Iha tempu ne’eba, ema mehi moris iha dame nia laran.

Dame laos deit sai mehi ba ema sira moris iha krizi 2006. Dame mos sai mehi ida ba feto maluk sira vitima husi violensia domestika. Mehi atu bele moris iha igualdade nia laran no dook husi asaun diskriminasaun. Mehi atu bele tuur hanesan mane sira iha setor hotu hotu. Mehi atu bele sai forte liutan para bele involve iha dezenvolvimentu.

Atu realiza mehi ida ne’e, feto komesa organiza aan no forma groupu oin-oin. Feto iha mundu tomak komesa fo atensaun makaas ba sira nia problema no halo asaun. Ho laran brani feto iha mundu tomak ijiji sira nia direito maski tenke mate ba sira nia luta hanesan Alexandra Kollotai. Tamba nia sacrafisiu, mundu tomak komesa rekonese feto nia papel no komesa fo fatin ba feto husi mundu tomak atu bele selebra sira nia loron iha dia 8 de Marsu.

Loron Feto Mundial 2009 ho tema “ Feto no Mane Hamutuk hodi Hapara Violensia kontra feto” lori ita ba ita nia mehi ba moris ho dame. Mehi ida ne’e bele realiza bainhira ita ho enforsu tomak serbisu hamutuk ho mane sira fo liman ba malu hapara violensia hasoru feto iha aspeitu hotu-hotu.Ita hein katak, ho selebraau ida ne’e bele hametin fila fali ita nia unidade, maski dalaruma entre feto no mane iha diferensa opiniaun, maibe ita hotu hakarak moris iha dame nia laran dook husi violensia tamba violensia ne’e krimi ida. Presidente Parlamentu Nacional Fernando Lasama durante komemora Loron Feto Mundial hateten katak Nudar ema kriatura ema ida-idak tenki hadomi malu, ema idak-idak tenki evita violensia domestika iha familia nia laran tamba hahalok ne’e ita konsidera hanesan krimi. Sira ne’e komete krimi tenke hetan kastigu. Mai ita hamutuk hapara violensia kontra feto. ***


Governo Sei la Tolera Violasaun Kontra Feto

Dili/TP Novembru 2008

Relasaun ho Loron Internasional Eliminasaun Violensia Kontra Feto iha Segunda horisehik, Governo Timor Leste deklara katak nia sei la tolera qualker aktu violensia kontra feto sira nebe akontese iha nasaun ne’e.

Vice Primeira Ministru Jose Luis Guterres hateten husi loron ne’e Timor Leste bele hametin liu tan prevensaun violensia kontra feto no aumenta protesaun no justisa ba feto tomak iha nasaun laran.

“Timor hanesan nasaun sira seluk nebe kontinua nafatin serbisu hasoru problema violensia fizika no verbal kontra ita nia feton sira”, tenik nia. Durante selebrasau nba loron importante ida ba feto nian ne’e iha Palacio Governo.

Vise PM ne’e informa katak tuir estatistika nebe hetan husi SEPI too ohin loron hamutuk 138 kazu violensia kontra feto.

“Kazu hirak ne’e involve kazu violensia jeneru nebe simu mai husi NGO lokais no internasional no kazu balu rezista iha ita nia hospital nasional Guido Valadares. Maibe mos kazu violensia barak mak ita nia feton balu sira la fo hatene sai,” esplika nia.

Situasaun ne’e tuir Jose Luis, Governo Timor Leste sei la bele tolera tamba violensia kontra feto sei destroi familia no komunidade.

“Kualker violensia kontra feto ita la bele simu no la bele tolera tamba violensia kontra feto hasobu uma kain, destroi familia nomos hanesan ameasa sosial no ita nia komunidade,” dehan nia.

Vise Primeiru Ministru ne’e esklarese katak problema ne’e hanesan obstaklu boot ida ba dezenvolvementu no defiskulta feto tomak atu dezenvolve sira nia potensia lolos.

Tema global ba selebrasaun loron ida ne’e ba tinan 2008 mak Loron 16 ativismu Kontra Violensia de Jeneru hanesan “Direitus Umanus ba Feto no Direitus ba Deklarasaun Universal Direitus Umanus”. Tema nasional ba loron ida ne’e maka “ Reforsa Ekonomia no Justica Sosial ba Feto”

MENSAJEM SEKRETARIU JERAL ONU IHA LORON ILIMINASAUN VIOLENSIA 2008

Mansajem Sekretariu Jeral ONU Iha Loron Internasional Iliminasaun Violensia Kontra Feto 25 Novembru 2008

Iha mundu tomak, iha rai riku no rai kiak sira feto sira hatan baku, trafiku, violasaun seksual no oho. Violasaun direitus umanus hirak ne’e laos deit estraga ema individual sira ne’e maibe mos estraga dezenvolvimentu, pas no seguransa sosiedade tomak nian.

Feto sira iha fatin hotu-hotu risku, maibe hirak nebe hela iha sosiedade konflitu armadu nian, hasoru perigu bo’ot liu, bainhira konflitu sai kompleksu liu, bele haree violensia seksual nian aumenta liu tan. Laos deit iha tempu funu nian maka feto hatan perigu maibe iha tempu hakmatek mos feto sira hetan asaltu husi forsa armada, milisia, rebelde, groupu kriminozu sira ou husi polisia sira mos.

Ita la hatene lolos numeru vitima sira nian maibe ita hatene katak iha krimi barak liu duke numeru keixa nebe hato’o no rezultadu balu mak prende sira duni. Iha fatin barak asaltu seksual sei estigma ida ke halo feto sira evita tribunal nebe mak devia eziste hodi proteje sira. Iha rai balun, vitima sira hetan brutalidade dala rua : primeiru durante krime akontese no depois husi sistema justisa nian nebe dala barak feto sira mak hetan fali kulpa “adulteriu” no ho ida ne’e sira iha posibilidade ba hetan tan kastigu.

Maske identifika duni ema hirak nebe mak komete krimi ne’e maibe dala ruma sira la hetan kastigu ida, liuliu sira ne’e serbisu iha polisia ka iha forsas armada. Dala barak, krimi hiak ne’e halo ita hakfodak tebes tebes. Iha Republika Demokratika Kongo nia provinsia Norte Kivu nebe iha funu, kazu 350 asaltu seksual nian nebe relata fulan-fulan, vitima barak maka dalaruma hetan mutilasaun jenital.

Sei sente a’at liu tan bainhira ita hatene vitima balu nia idade. Iha area violensia barak iha rai Haiti nian, sinkuenta porsentu (70%) feto klosan sira hetan asaltu seksual. Vitima oitoan maka iha korajem atu buka hetan justisa, kada vitima tolu, ida tinan ki’ik liu sanulu resin tolu. Durante fulan partikular violensia nian ida iha rai Liberia, keixa barak hirak nebe relata , barak liu mak hanesan asaltu seksual komete hasoru labarik feto ho tinan kiik liu duke sanulu-resin-rua, vitima balun sidauk too tinan lima tan.

Ezemplu hirak ne’e mai husi rai hirak nebe iha prezensa forsa mantein-dame Nasaun Unidas nia. Gracas ba introdusaun ideia inovador iha Konselhu Seguransa nian Resolusaun 1820 nebe mak adopta iha fulan Junhu katak uza violensia seksual hanesan tatika funu nian, agora rekonesidu hanesan kestaun internasional paz no seguransa nian ida.

Tuir resolusaun ne’e, misaun mantein dame sira, liuliu hirak ho mandatu atu proteje ema sivil sira, iha relatoriu nebe mak sira hato’o, agora sira tenki protesaun feto no labarik husi forma hotu hotu violensia iha situasaun konflitu nian. Resolusaun 1820 husu mos atu halo enforsu boot liutan iha implementasaun parte esensial politika toleransiazero ba esplorasaun seksual husi pesoal NU nian no insiste katak tropa no polisia sira husi rai hirak nebe kontribui nia atu iha responsibilidadede tomak kazu hirak sira nia konduta la loos nian.

Bainhira adopta resolusaun 1820, ne’e katak parte aumenta orientasaun global nian atu haree ba susar aat ida ne’e. Iha fulan Fevereiru liu ba, Forum Luta Hasoru Trafiku Umanu iha Viana no lideransa la para Asembleia Jeral nian, ne’e sinal ida mos momentu internasional nian.

Rai barak iha nivel nasional, sira halao ona sira nia obrigasaun ba proteje feto sira liu husi lejislasaun komprensivu, hadia tan serbisu ba vitima sira, parseirismu makaas no hasae tan enforsu ba inklui mane no mane foin sae sira iha tau matan ba problema ne’e.

Progresu ida ne’e diak ona, maibe sei iha lakuna barak. Ita presiza halo buat barak tan atu reforsa lei no hakontra impunidade. Ita tenki kombate atitude no hahalok hirak nebe perdua, tolera, fo diskulpa, ignora violasaun hirak nebe komete hasoru feto. No ita tenki aumenta finansialmentu ba serbisu ba vitima no sobrevivente sira.

Hau determinadu atu habiit tan enforsu hirak ne’e inklui husi hau nia kampanha global “HOTU HOTU HAMUTUK, Hodi Hakotuk Violensia Kontra Feto”, nebe iha objectivu atu hasae tan konesementu publiku, aumenta vontade politika, no rekursu sira, no hakiak ambiente apoiu nian ida hodi usa didiak politka empenu nian nebe mak esiste ona.

Ita hotu hotu mane no feto, soldade no forsa-mantein-dame sira, sidadaun no lider sira iha responsibilidade atu ajuda hakotu violensia hasoru feto.

Estadu sira tenki iha onra ba sira nia empenu halo prevensaun ba violensia, lori hirak komete krimi ba justisa no fo tulun ba vitima sira. No ita ida-ida tenki kolia sai ba ita nia familia, iha serbisu fatin no iha komunidade laran hodi nune hamate asaun sira violensia hasoru feto nian. (TP/25Nov08/P13)

INVOLVE MANE ATU HAPARA VIOLENSIA KONTRA FETO

Dili-Timor Leste/Rede Feto

Iha dia 17, fulan Dezembru 1999, Asembleia Jeral ONU hili ona dia 25 Novembru sai nudar loron international ba eliminasaun violensia hasoru feto sira. ONU mos konvida governu sira, organizasaun internasional no ONG nasional atu organiza atividade sira ho objetivu atu hasae konesementu publiku kona ba asuntu ne’e. Komesa tinan 1999, maizumenus organizasaun 1.700 iha nsaun 130 inklui mos Timor Leste partisipa tiha ona iha kampana loron 16 nian. Loron kampana ne’e refere ba periodu dia 25 Novembru to’o Loron Direitus Umanus nebe monu iha 10 Dezembru.

Loron 25 Novembru sai loron bo’ot ida ba feto iha mundu tomak tamba iha loron ida ne’e iha tinan 1960, akontese tragedia boot iha nasaun Dominika nebe halo feto ativista nain tolu hetan tortura, violensia no oho husi rezim militar Dominika. Sira nain tolu hanaran Minerva, Maria Tereza no Patriacia Mirabel hanesan ativista klandestina ida nebe kontra rezim militar Jeneral Tujilo. Ema konese hanesan “La Miraposa”nebe governu hare hanesan aitarak iha iha sira nia ukun tamba sira nia atividade iha movimentu sosial no politika liu husi igreja iha neba. Maski sira ema oho ona, nia aman Don Enrique Mirabal luta nafatin kontra rezim Jeneral Tujilo. “La Miraposa” hatudu ona sira mos bele halo luta hanesan sira nian laen maski sira hatene sira bele hetan amiasa boot husi militar.

Ba tinan 2007, governu RDTL, PDHJ, Organizasaun Internasioanal no ONG lokal hari komisaun ida atu komemora kampana loron 16 Aktivismu Kontra Violensia. Rede Feto hanesan mos komisaun organizadora ba selebrasaun ida ne’e hamutuk ho 18 membru organizasaun halao atividade oi-oin iha nivel national no distritu. Atividade ida nee mos sai hanesan programa advokasia ida atu bele fahe informasaun kona ba direitu feto no fo informasaun diak liu tan. Ba tinan 2007, Rede Feto foti topiku hanesan “Involve Mane atu Hapara Violensia Kontra Feto” ho objetivu oinsa atu hapara violensia nebe mosu iha komunidade liu husi mane sira.

Mane hanesan parte ida importante atu bele reduz no hapara violensia Domestika iha Timor Leste liu husi dalan advokasia. Tan ne’e persiza kria mekanismu no estratejia nebe diak, atu oinsa mane sira bele sai hanesan parseiru ba feto maluk sira baseia ba resultadu husi Konferensia Bangkok 2007.

Iha nivel distritu, Rede Feto halao atividade workshop iha distritu Los Palos, Viqueque, Maliana no Suai. Iha nivel nasional, Rede Feto hamutuk ho organizasaun AMKV halao workshop loron ida ho topiku “Involve Mane Atu Hapara Violensia Kontra Feto” nebe halao iha Salaun Centru Juvenil - Taibesi. Workshop nebe halao iha dia 5 Dezembru 2007 ho objetivu oinsa bele involve organizasaun mane no lider komunidade sira atu bele halao kampana ida ba lei violensia domestika nebe seidauk aprova.

Iha nivel distritu, komesa loron 4 Dezembru 2007, Rede Feto Timor Leste hamutuk ho Assosiasaun Mane Kontra Violensia (AMKV) halao atividade ida iha 5 sub distritu Los Palos hanesan Luro, Tutuala, Iliomar, Moro no Los Palos Kota. Objetivu husi workshop ida ne’e mak atu bele hanoin fila fali feto nia luta ba movimento para bele hetan sira nia direito, no livre husi violensia domestika. Husi atividade ida nee, Rede Feto hakarak habelar informasaun kona ba loron 16 dias aktivismu nian,

Workshop nebe halao iha Los palos hetan antusiasmu diak husi feto no mane sira inklui mos orgaun governo hanesan adminitrador sub distritu, membru PNTL, Chefe Suco no Chefe Aldeia. Fasilitador husi Rede Feto no AMKV halao diskusaun interativu kona ba jender, violensia baseia ba generu, CEDAW no Resolusaun Bangkok.

Husi diskusaun ne’e mosu pergunta barak husi partisipante sira hanesan problema aihan iha uma laran, fen ladun halao nia funsaun ho diak, violensia ba labarik sira iha uma laran, responsibilidade husi mane nebe fo oan ba feto, no problema seluk tan. Salurik sei hatun pergunta hirak ne’e iha pagina 7 atu bele habelar informasaun ba lei nain sira.

Husi diskusaun nee, populasaun husi Sub Distrito Luro fo agradese tebes, tamba Rede Feto bele implementa programa ida nee to’o iha base hodi hasae sira ninia komprendesaun kona ba violensia domestika nebe mosu iha sira nia let. Nomos atu bele kria mekanismu nebe diak liu para bele hamenus violensia hirak ne’e, liu husi lei Konvensaun Eliminasaun Diskriminasaun Kontra Feto (CEDAW). Sira mos sente katak liu husi workshop ida ne’e ho topiku “ Involve Mane Atu Hapara Violensia Kontra Feto” bele reflekta mane ninia hahalok atu hapara violensia domestika iha sira nia let.

Iha parte seluk, FOKUPERS hanesan membru Rede Feto halao mos komemora Loron 16 Aktivismu Kontra Violensia. Iha Suai, FOKUPERS fahe ka habelar informasaun sobre violensia domestika hasoru feto atu nunee komunidade sivil bele iha konesementu diak liu kona ba asuntu ida nee. Atividade ida nee mos hetan resposta diak husi lider komunidade nomos sira husu para atividade hanesan nee bele kontinua halo iha nivel distritu.

Loron 25 Novembru hatudu ba ita, atu hetan liberdade presiza sacrifiu bot hanesan mos ita nia luta husi violensia domestika mos presiza feto Timor Leste nia luta. Violensia domestika hanesan problema ida nebe nasaun hot-hotu hasoru. Tamba ne’e atu persiza duni halao kampanha iha nivel nasional no iha area rural tamba realidade hatete violensia domestika barak liu akontese iha area rural.

Durante tinan barak ona, feto Timor Leste moris iha violensia oi-oin ho nune feto sira lalika tauk atu fo sai kona ba violensia nebe mak sira hasoru. Kuando Timor Leste laiha lei ida kona ba Violensia Domestika, feto barak nebe sai vitima ba violensia ne’eiha tinan-tinan bele aumenta bebeik. Atu hapara violensia kontra feto, membru Parlementu Nasional, membru Governu, organizasaun internasional, ONG lokal, mane sira nomos komunidade tomak tenke fo liman ba malu atu lei violensia domestika agora dadaun iha Parlamentu Nasional nia liman bele aprova lalais. ***

MANE MOS BELE SAI MOTIVASAUN BA MUDANSA SISTEMA PATRIAKAL

Dili-Timor Leste/Rede Feto

Feto hanesan sexo maioria iha mundu tomak sempre hasoru problema barak iha nasaun hotu-hotu. Iha Timor Leste, feto barak sei enfrenta problema unalfabetizasaun no mortalidade maternal ne’ebe. Sistema patriakal ne’ebe praktika iha Timor Leste mos halo kondisaun feto fraku liu-tan kompara ho mane. Kondisaun fraku ida ne’e mos fo impaktu ba sira nia moris iha uma laran, sira sai vitima bei-beik husi tinan ba tinan.

Violensia domestika sai hanesan problema boot ba feto hotu-hotu iha mundu tomak. Tamba ne’e, atu bele hapara violensia ida ne’e, tinan–tinan durante loron 16 mundu tomak fo fatin espesial ba asaun kontra violensia hasoru feto. Durante semana rua komesa dia 25 fulan Novembru too 10 fulan Decembru, feto no mane hamutuk hakilar atu bele hapara violensia hasoru feto. Komesa tinan 1999, maizumenus organizasaun 1.700 iha nasaun 130 inklui mos Timor Leste partisipa tiha ona iha kampana loron 16 ativismu kontra violensia nian.

Maski governo Timor Leste hatudu ona ninia komitmenu bo’ot ba promousaun Igualdade Jeneru liu husi asina konvensaun atu Halakon Dikriminasaun oin –oin hasoru feto iha tinan 2002 maibe violensia barak sei akontese nafatin liu -liu iha fatin rural. Realidade hatudu numeru ba kazu violensia hasoru feto inklui kazu violensia domestika iha distritu no nasional aas nafatin. Sekretaria Estadu Promousaun Igualdade (SEPI) too fulan Novembru 2008 hetan ona dadus kazu violensia kontra feto hamutuk 138 kazu. Kazu hirak ne’e simu mai husi NGO lokais no internasional no kazu balu rezista iha ita nia hospital nasional Guido Valadares maibe mos kazu violensia barak mak ita nia feto maluk sira hasoru la fo hatene sai.

Governo Timor Leste rasik iha Loron 16 kampanya violensia kontra feto 2008 deklara sei latolera kualker asaun violensia kontra feto ne’ebe akontese iha Timor Leste tamba violensia kontra feto hasobu uma kain, destroi familia nomos hanesan ameasa sosial no ita nia komunidade. Iha Plataforma de Asaun Feto Timor Leste 2008-2012 hateten katak justica sai setor importante ba feto sira tamba too agora seidauk lei ida ne’ebe fo protesaun legal ba vitimas husi violensia domestika. Maski iha ona draft kona-ba lei ida ne’e maibe nunka mais tama atu bele deskuti iha Parlamentu Nasional. Laos ida ne’e deit, prosesu tribunal ne’ebe naruk halo vitima sira susar atu hetan sira nia justisa.

Sr. Renato Bere Nahak hanesan procurador iha Tribunal Distrital Suai esplika katak procurador hanesan representatante vitima iha tribunal iha responsibilidade atu halao investigasaun ba kazu ne’ebe tama ba tribunal maibe se kazu ne’e rasik la suporta ho evidensia forte maka sira tenke husu ba polisia atu bele halao fali investigasaun ba ema ne’ebe involve krimi. Se evidensia ladun forte, procurador iha direito atu bele taka kazu. Ida ne’e mak razaun tamba saida kazu barak seidauk prosesu iha tribunal.

Iha parte seluk, Sra. Amelia hanesan chefe Polisia Vurneravel Person Unit (VPU) Suai esplika klean liu-tan prosesu ne’ebe sira tenke halo atu bele responde kazu violensia ba jeneru. Hanesan polisia VPU, Amelia mos infrenta problema barak durante halao sira nia knaar hanesan dalaruma feto vitima husi kazu violensia domestika tenke buka justiza ho dalan tradisaun tanba sei liu tribunal prezisa tempo naruk bele resolve. Baseia data husi Polisia VPU distrital Suai, maioria autor husi violensia domestika mak mane maski iha kazu balun mos involve feto hanesan autor.

Maski mane barak involve kazu violensia dometika iha Suai, ne’e la taka dalan ba partisipasaun mane atu bele hapara violensia. Mane hanesan parte ida importante atu bele reduz no hapara violensia Domestika iha Timor Leste tan ne’e persiza kria mekanismu no estratejia ne’ebe diak, atu oinsa mane sira bele sai hanesan parseiru ba feto maluk sira baseia ba resultadu husi Konferensia Bangkok 2007.

Oinsa Mane Hapara Violensia ?

Sei ita kolia kona ba kultural patriakal ita tenke hanoin katak mane mak superior no feto iha fatin segundu. Kultural ida ne’e hamosu disigualdade jeneru entre feto no mane no halo feto barak sai vitima. Kondisaun ida ne’e laos foin akontese maibe hahu husi uluk kedas no too agora sai kultural ida ne’ebe metin iha sosiedade Timor Leste. Ita bele hare’e liurai sira maioria mak mane, lia nain sira mos mane. Praktika konservativu ingreja mos haforsa tan dominasaun mane sira. kondisaun kultural ida ne’e mos fo impaktu maka’as ba kondisaun politik iha rai laran ne’ebe mane maioria sai lideransa politika iha nasaun ida ne’e maski iha fatin balun feto komesa hatudu sira nia matenek. Maibe mudansa ida ne’e la halo feto sira livre husi violensia, feto nafatin hetan sai vitima husi violensia oin-oin liu-liu feto maluk sira moris iha area rural.

Laos feto mak deit sai vitima, mane mos sai vitima husi sistema kultural ida ne’e tamba mane sira tenke aprende kultural negativu ba sira nia moris. Husi prosesu eduka negativu ne’e resulta karakteristiku mane ne’ebe arogante, dominante no emosional. Sira kontente duni ho sira nia hahalok tamba sira bele kontrola feto sira nia moris inklui kontrola feto sira liu-husi hahalok violensia.

Se ita konsidera katak kultura patriakal nudar faktor kontributor ba violensia hasoru feto maka ita presiza entidade hotu-hotu involve iha asaun hapara violensia la hare ba sexu. Ita hotu hatene, violensia kontra feto laos halo husi mane tomak, mane balun deit mak halo violensia ida ne’e. Mane barak mos sei hanoin diak ho domin ba sira nia fen no oan hanesan parseiru iha uma laran. Mane barak mos komesa eduka sira nia oan ho edukasaun non violensia hasoru feto, tau maturnidade iha oin duke usa domin. Durante serbisu hamutuk ne’e, mane sira bele kestiona kona- ba kultural patriakal ne’ebe ladun fo valor ba feto maluk sira iha diskusaun ho komunidade sira. Mane sira mos bele sai orador ba mane seluk ne’ebe seidauk komprende saida mak igualdade jeneru no hahalok violensia hasoru feto. Liu husi refleksaun ida ne’e, ita espera katak asaun ida ne’e bele muda mentalidade no hahalok husi mane sira ne’ebe gosta halo violensia.

Depois presiza mos suporta ba sira nia atividade hodi haburas dialogo ho mane sira seluk hodi bele hamosu sentimentu fiar malu. Feto maluk sira mos tenki fo espasu ba mane sira atu bele organiza seminar, workshop ka atividade seluk kona-ba asuntu igualdade jeneru. Ikus, atividade feto hotu atu luta ba igualdade tenki involve mane sira inklui mos diskusaun ba lia-nain sira, autoridade lokal sira no liurai sira atu bele hetan mudansa ba kultural patriakal.

Asosiasaun Mane Kontra Violensia ou AMKV hanesan ezemplo diak ida husi partisipasaun mane iha luta ba igualdade jeneru. AMKV hanesan organizasaun mane ida ho visaun hakarak hari’i sosiedade ida ne’ebe demokratiku, independente no justu, laiha violensia no diskriminasaun. AMKV hatudu ona sira nia komitmentu atu bele hasa’e mane no feto sira nia konesementu kona-ba violensia baseia ba jeneru liu husi edukasaun komunitaria no diskusaun iha base, diskusaun ho Lia-nain sira no treinamentu ba chefe suco sira. Ho tempu, iha ona mudansa antitude kona-ba serbisu ne’ebe AMKV mak halo. Resposta pozitivu ne’ebe sira simu aumenta dadaun husi figura nasional sira hanesan Presidente, membru Parlamentu sira, PNTL, Ministeriu nomos husi estudante sira, grupu sosiedade sivil sira no komunidade rasik. AMKV espera katak komunidade bele moris iha igualdade nia laran.

Rede Feto rasik desde uluk kedas hanoin importansia husi involve mane ba hapara violensia kontra feto. AMKV hanesan parseiro importante ba Rede Feto durante tinan hirak nia laran iha programa advokasia iha nivel rural no nasional. Husi diskusaun iha baze, workshop iha nivel nasional no dalan seluk tan, Rede Feto no AMKV hamutuk hanoin, kolia no rezolve problema ne’ebe feto no mane iha baze enfrenta.

Husi worksop ida iha ditritu Suai durante Loron 16 Ativismu Kontra Violensia hatudu katak atu hapara violensia kontra feto presiza serbisu hamutuk ho mane tanba sira bele sai motivasaun ba mudansa sistema patriakal ne’ebe metin ona iha Timor Leste, atu bele haree feto laos hanesan iha imigu uma laran maibe parseira Mai ita hapara hahalok violensia hadia ita nia futuru.***

OINSA INVOLVE MANE IHA ASUNTU JENERU?

Dili-Timor Leste / Rede Feto

Kultura patriarkia makas tebes iha Timor Leste desde tempu uluk too ohin loron. Violencia hasoru feto sai normal, tamba kultura “machismo”, “sexsismo” esiste hela iha komunidade nia let. Tinan atus ba atus, iha tempu kolonialista Portuguese no lalaok sistema konservatismo Igreja katolica haburas tan cultura dominasaun mane, nebe mak husik hela feto sira iha posisaun inferior. Tinan 24 nia laran, militar Indonesia halao represaun brutal iha Timor Leste. Durante tempo neba, violencia hasoru feto maluk sira lao ho sistematiku no struktural. Violensia hasoru feto nudar kilat ida hodi fo presaun ba ema resisitencia sira). Sasan hirak nee, husik hela trauma makas iha nasaun foun ida nee too ohin loron. Ate agora, feto sira ninia knar iha publiku hodi debate direitus feto, nomos debate sobre asuntu nebe relasaun de poderes entre feto-mane, sei limite hela ba grupo kiik oan deit. Movimentu social husi feto no mane kona ba iqualidade jeneru ladaun bot iha Timor Leste.

Numeru violencia hasoru feto, ladaun menus. Ninia grafiku sae nafatin kompara ho 2001 liu ba (haree reportazem/data Fokupers, PNTL, IRC.). Kampana kontra violensia hasoru feto no iqualidade generu sei limite hela ba grupo feto sira. Presiza analiza klean liu kona ba faktores nebe mak hamosu injustica jeneru, no oinsa mane sira nomos entidade seluk nudar forsa komunidade nian, bele involve iha servico hirak nee. Presiza strategia relevante no servico konkritu hodi kontinua luta kontra violensia hasoru feto no promove nafatin luta ba iqualidade jeneru.

Intermus lei formalmente garantia iha konstituisaun, maibe sei geral liu. Lei ba violencia domestika sai importante. Realidade, implementador lei sira la seriu no fraku hela. Lei violencia domestika ladaun klaru sa tan atu funsiona. Abut husi violensia hasoru feto mak problema poder no kontrola nebe mak mane barak seidauk hakarak husik.

Tamba sa presiza involvimentu mane?

Problema injustica jeneru nee problema sosial. Tamba mai husi konstrusaun social, nebe defini relasaun mane ho feto tuir kultura mak esiste. Violencia hasoru feto, nee problema “machismos” no “sexsismo” husi mane sira. Violensia nee mos problema krime iha komunidade nia let, i komunidade ninia entidade mak mane ho feto.

Tuir perspektiva AMKV katak, feto ho Mane sai vitima ba sosial stereotype no konstrusaun sosial. Ne duni, presiza serbisu hamutuk hodi liberta an husi sosial stereotype & konstrusaun sosial nee. Atu bele serbisu hamutuk, presiza fo espasu ba mane sira hodi sira koalia rasik kona ba jeneru, no evita modelu “bipolar” iha luta ba iqualidade jeneru. Mane mak abut husi violensia baseia ba kultura no jeneru. Mane mak kria modelu kultura no domina. Neduni presiza involve mane sira.

Oinsa serbisu ho mane sira?

Dala uluk presiza kria espasu maksimu ba mane sira, hodi sira bele halo refleksaun no diskute rasik sobre patriarkia, machismo, sexsismo, maskulinitas no selu seluk tan.

Haburas dialogu ho mane sira hodi bele hamosu sentimentu fiar malun. Depois mak kontinua diskute sobre “privilege” mak mane sira hetan no impaktu ba feto sira. (prosesu challenging!). Fo inisiativa ba mane sira hodi organiza Loron 16 Kontra Violensia. (Hodi hatene oinsa mane bele mobilza ninia mane maluk sira).

Konsiente katak mane sira mak sai chefe ba buat hotu tuir perspektiva patriarkia, mak etsrategia kapas mak involve mane sira hodi lidera diskusaun kona ba igualidade jeneru ba lia nain sira, autoridade local sira, no liurai sira (AMKV iha esperiensia kona ba asuntu ida ne’e!).

Oinsa ba oin no konklusaun

  1. Abut husi violencia baseia ba jeneru no cultura tenke halakon uluk. Tamba bainhira mane sira iha direitu baseia ba Kultura patriarkia, maskulinitas no pratika machoisme no sexisme lao nafatin entaun violencia sei kontinua.
  2. Lei tenke iha ho espesifiku no implementador sira tenke seriu no forte, se lae violencia sei kontinua.
  3. Bele hamosu opiniaun barak liu husi media, maibe se la iha mudansa iha valores kultura no social, igualidade jeneru susar atu iha.
  4. Ita bele resolve impaktu husi violencia, maibe se ita la konsege sobu fiar no valores kulturais nebe sempre fo valor no forsa ba mane sira, entaun violencia sei lao.
  5. Se ita konsidera cultura nudar faktor importante ida ba violencia hasoru feto, ita bele komesa husi ita nia uma laran, husi ita nia an, husi ita nia fuan, no ho ita nia relasaun tomak ho ema seluk. Se ita gestiona husi ita nia an no kultura rasik, ita sei hatene valores cultura nebe mak la valoriza feto maluk sira nudar ema hanesan ita. Husi neba, ita tenke brani muda ita nia an uluk depois ba ema seluk.
  6. Presiza kooperasaun diak ho entidade tomak, liu-liu lider tradisional sira, igreja katolika no relijiaun seluk-seluk nebe mak esiste ita Timor Leste. Nunee mos, estadu Timor Leste nebe mak ratifika ona CEDAW iha obrigasaun atu implementa. AMKV, Rede Feto, Fokupers, no sst tenke ejiji nafatin ba governu se deit mak ukun.
  7. Ikus liu, mak ita hotu-hotu presiza esforsu an atu involve mane nudar parseiru hodi luta kontra violencia no luta ba iqualidade jeneru. Tamba mane sai faktor determinante ida!

ASOSIASAUN MANE KONTRA VIOLENSIA (AMKV) - TIMOR LESTE

Farol-Dili. Tel.7264240. Email: kontraviolensia2002@yahoo.com