INVOLVE MANE ATU HAPARA VIOLENSIA KONTRA FETO

Posted on 10:43 PM by Rede Feto Timor Leste

Dili-Timor Leste/Rede Feto

Iha dia 17, fulan Dezembru 1999, Asembleia Jeral ONU hili ona dia 25 Novembru sai nudar loron international ba eliminasaun violensia hasoru feto sira. ONU mos konvida governu sira, organizasaun internasional no ONG nasional atu organiza atividade sira ho objetivu atu hasae konesementu publiku kona ba asuntu ne’e. Komesa tinan 1999, maizumenus organizasaun 1.700 iha nsaun 130 inklui mos Timor Leste partisipa tiha ona iha kampana loron 16 nian. Loron kampana ne’e refere ba periodu dia 25 Novembru to’o Loron Direitus Umanus nebe monu iha 10 Dezembru.

Loron 25 Novembru sai loron bo’ot ida ba feto iha mundu tomak tamba iha loron ida ne’e iha tinan 1960, akontese tragedia boot iha nasaun Dominika nebe halo feto ativista nain tolu hetan tortura, violensia no oho husi rezim militar Dominika. Sira nain tolu hanaran Minerva, Maria Tereza no Patriacia Mirabel hanesan ativista klandestina ida nebe kontra rezim militar Jeneral Tujilo. Ema konese hanesan “La Miraposa”nebe governu hare hanesan aitarak iha iha sira nia ukun tamba sira nia atividade iha movimentu sosial no politika liu husi igreja iha neba. Maski sira ema oho ona, nia aman Don Enrique Mirabal luta nafatin kontra rezim Jeneral Tujilo. “La Miraposa” hatudu ona sira mos bele halo luta hanesan sira nian laen maski sira hatene sira bele hetan amiasa boot husi militar.

Ba tinan 2007, governu RDTL, PDHJ, Organizasaun Internasioanal no ONG lokal hari komisaun ida atu komemora kampana loron 16 Aktivismu Kontra Violensia. Rede Feto hanesan mos komisaun organizadora ba selebrasaun ida ne’e hamutuk ho 18 membru organizasaun halao atividade oi-oin iha nivel national no distritu. Atividade ida nee mos sai hanesan programa advokasia ida atu bele fahe informasaun kona ba direitu feto no fo informasaun diak liu tan. Ba tinan 2007, Rede Feto foti topiku hanesan “Involve Mane atu Hapara Violensia Kontra Feto” ho objetivu oinsa atu hapara violensia nebe mosu iha komunidade liu husi mane sira.

Mane hanesan parte ida importante atu bele reduz no hapara violensia Domestika iha Timor Leste liu husi dalan advokasia. Tan ne’e persiza kria mekanismu no estratejia nebe diak, atu oinsa mane sira bele sai hanesan parseiru ba feto maluk sira baseia ba resultadu husi Konferensia Bangkok 2007.

Iha nivel distritu, Rede Feto halao atividade workshop iha distritu Los Palos, Viqueque, Maliana no Suai. Iha nivel nasional, Rede Feto hamutuk ho organizasaun AMKV halao workshop loron ida ho topiku “Involve Mane Atu Hapara Violensia Kontra Feto” nebe halao iha Salaun Centru Juvenil - Taibesi. Workshop nebe halao iha dia 5 Dezembru 2007 ho objetivu oinsa bele involve organizasaun mane no lider komunidade sira atu bele halao kampana ida ba lei violensia domestika nebe seidauk aprova.

Iha nivel distritu, komesa loron 4 Dezembru 2007, Rede Feto Timor Leste hamutuk ho Assosiasaun Mane Kontra Violensia (AMKV) halao atividade ida iha 5 sub distritu Los Palos hanesan Luro, Tutuala, Iliomar, Moro no Los Palos Kota. Objetivu husi workshop ida ne’e mak atu bele hanoin fila fali feto nia luta ba movimento para bele hetan sira nia direito, no livre husi violensia domestika. Husi atividade ida nee, Rede Feto hakarak habelar informasaun kona ba loron 16 dias aktivismu nian,

Workshop nebe halao iha Los palos hetan antusiasmu diak husi feto no mane sira inklui mos orgaun governo hanesan adminitrador sub distritu, membru PNTL, Chefe Suco no Chefe Aldeia. Fasilitador husi Rede Feto no AMKV halao diskusaun interativu kona ba jender, violensia baseia ba generu, CEDAW no Resolusaun Bangkok.

Husi diskusaun ne’e mosu pergunta barak husi partisipante sira hanesan problema aihan iha uma laran, fen ladun halao nia funsaun ho diak, violensia ba labarik sira iha uma laran, responsibilidade husi mane nebe fo oan ba feto, no problema seluk tan. Salurik sei hatun pergunta hirak ne’e iha pagina 7 atu bele habelar informasaun ba lei nain sira.

Husi diskusaun nee, populasaun husi Sub Distrito Luro fo agradese tebes, tamba Rede Feto bele implementa programa ida nee to’o iha base hodi hasae sira ninia komprendesaun kona ba violensia domestika nebe mosu iha sira nia let. Nomos atu bele kria mekanismu nebe diak liu para bele hamenus violensia hirak ne’e, liu husi lei Konvensaun Eliminasaun Diskriminasaun Kontra Feto (CEDAW). Sira mos sente katak liu husi workshop ida ne’e ho topiku “ Involve Mane Atu Hapara Violensia Kontra Feto” bele reflekta mane ninia hahalok atu hapara violensia domestika iha sira nia let.

Iha parte seluk, FOKUPERS hanesan membru Rede Feto halao mos komemora Loron 16 Aktivismu Kontra Violensia. Iha Suai, FOKUPERS fahe ka habelar informasaun sobre violensia domestika hasoru feto atu nunee komunidade sivil bele iha konesementu diak liu kona ba asuntu ida nee. Atividade ida nee mos hetan resposta diak husi lider komunidade nomos sira husu para atividade hanesan nee bele kontinua halo iha nivel distritu.

Loron 25 Novembru hatudu ba ita, atu hetan liberdade presiza sacrifiu bot hanesan mos ita nia luta husi violensia domestika mos presiza feto Timor Leste nia luta. Violensia domestika hanesan problema ida nebe nasaun hot-hotu hasoru. Tamba ne’e atu persiza duni halao kampanha iha nivel nasional no iha area rural tamba realidade hatete violensia domestika barak liu akontese iha area rural.

Durante tinan barak ona, feto Timor Leste moris iha violensia oi-oin ho nune feto sira lalika tauk atu fo sai kona ba violensia nebe mak sira hasoru. Kuando Timor Leste laiha lei ida kona ba Violensia Domestika, feto barak nebe sai vitima ba violensia ne’eiha tinan-tinan bele aumenta bebeik. Atu hapara violensia kontra feto, membru Parlementu Nasional, membru Governu, organizasaun internasional, ONG lokal, mane sira nomos komunidade tomak tenke fo liman ba malu atu lei violensia domestika agora dadaun iha Parlamentu Nasional nia liman bele aprova lalais. ***

No Response to "INVOLVE MANE ATU HAPARA VIOLENSIA KONTRA FETO"

Leave A Reply