MAI ITA HARII DAME NO HAKOTUK VIOLENSIA

Posted on 8:50 PM by Rede Feto Timor Leste

Dili-Timor Leste/Rede Feto/Kampanha 16 Dias aktivismu Violensia Kontra Feto

Violensia barak liu akontese ba sira ne’ebe iha posisaun fraku hanesan feto no labarik sira. Iha Timor Leste nia istoria, violensia hasoru feto laos foin akontese depois ita ukun a’an maibe akontese iha vida moris feto nian desde tempo beiala sira too ohin loron. Komesa tempo liurai sira too tempo ukun an feto sira sai vitima nafatin husi hahalok violensia iha forma oin-oin hanesan violensia seksual, violensia domestika no seluk-seluk tan. Violensia domestika katak hahalok hotu hotu /ida nebe deit akontese iha familia ida nia laran ho forma la justu hodi provoka direitamente ka indireitamente ofende ka halao terus ema nia isin lolon, mental ka seksual ho finalidade hodi hatauk ema seluk nian.

Iha tempo ukun an, maski lei barak aplika ona atu bele protégé feto nia direito maibe violensia kontra feto akontese nafatin. Iha dadus hirak ne’ebe tama iha Vurneravel Person Unit (VPU) Polisia Nasional Timor Leste, hateten katak tinan-tinan kazu violensia hasoru feto sempre sai kazu a’as liu kompara kazu sira seluk. Ida ne’e hatudu faktor seguransa ba feto nia moris liu-liu moris iha uma kain seidauk garantia feto nia direitu. Uma kain hanesan fatin seguru ida atu bele eduka oan sira ho domin realidade sai fali fatin haburas hahalok violensia. Autor sira ne’ebe maioria mane uza sira nia poder hanesan xefe familia para hatudu sira nia dominante atu bele kontrola uma laran no dalaruma uza sira nia emosaun. Violensia ida ne’e barak resulta ema vurnerabel sira iha uma laran sai vitima hanesan feto, labarik, ferik, katuas no ema ne’ebe aliezadu.

Violensia ne’ebe akontese iha uma laran barak relasiona ho kultural patriakal ne’ebe sei metin no buras iha ita nia sosiedade. Kultural ida ne’e rasik moris husi jerasaun ida ba jerasaun seluk liuhusi praktika uma laran nian. Kondisaun ida ne’e sai ona kultural ida ne’ebe too ohin loron moris nafatin iha ita nia sosiedade. Maibe violensia laos akontese iha familia hotu-hotu iha Timor Leste, familia barak sei kaer metin komitmentu atu la bele usa violasaun durante eduka sira nia oan no moris iha uma laran. Husi familia ida ne’e maka bele hamoris domin, haree feto, labarik, ferik no katuas sira hanesan parseiru moris nian. Tamba ne’e aspeitu mane hanesan faktores importante ida atu bele kria familia kontra violensia, halo sira nia responsibilidade hanesan xefe familia baseia ba domin nian. Ho ida ne’e ita bele espera katak mane bele sira responsibilidade hanesan xefe familia ho kalma, tau matan ba sira nia fen no oan nomos eduka nia familia ho domin.

Hare ba kondisaun kultura violensia ne’ebe sei maka’as iha Timor Leste halao ema barak mehi atu bele moris iha kondisaun hakmatek nia laran no dook husi violensia. Ita laos la bele hakotuk sistema patriakal ho violensia ida ne’e, tamba kultural mosu husi atividade moris sosiedade nian no sosiedade mos bele hili no hakotuk kultural saida deit fo impaktu negativu iha ita nia sosiedade nia laran liu-liu fo impaktu a’at ida ba feto no labark sira. Sosiedade maka ita, tamba ne’e atu halo mudansa ba kultural ne’e presiza ita hotu nia partisipasaun no kolaborasaun. Kontribuisaun husi parte hotu-hotu importante para ita iha forsa boot ida atu bele kolia ho liafuan ida deit maka “HAPARA VIOLENSIA KONTRA FETO, AGORA”.

Iha iventu espesial Kampanha 16 dias aAktivismu Violensia Kontra Feto ida ne’e, Rede Feto hakarak konvida ita hotu feto ka mane atu bele fo kontibuisaun hari dame iha ita nia nasaun liuhusi asaun konkritu ida iha ita nia familia, komunidade no nasaun. Mai ita harii dame no hapara violensia hotu-hotu, mai ita harii kultural domin ida iha Timor Leste.

Dala ida tan ami husu feto sira bele hateten sai violensia sira hetan, la bele tau problema ne’e hanesan problema privadu ida. Violensia kontra feto hanesan violasaun direitus humanus ida no tuir Kodeku Penal Timor Leste nian, violasaun kontra feto hanesan krimi publiku ida. Mai ita fo liman ba balu hakotuk violensia hasoru feto. (Icp/cop)***

No Response to "MAI ITA HARII DAME NO HAKOTUK VIOLENSIA"

Leave A Reply