MANE HANESAN PARSEIRU ATU HALAKON VIOLENSIA HASORU FETO

Posted on 10:09 PM by Rede Feto Timor Leste

Deklarasaun BANGKOK Setembru 2007 / Rede Feto Timor Leste

Konferensia Bangkok halao iha loron 3-4 fulan Setembru 2007 liu husi inisiativa Governu Thailandia, Eskritoriu Rejional UNIFEM ba Leste no Sudueste Aziatiku ho mos suporta husi Komite Nasional UNIFEM Australia no Singapura.

Konferensia Bangkok ne’e halao ho objectivu atu hamosu forum iida iha rejiaun leste no Sudueste Aziatiku ba mane hanesan parseiru no avogadu atu sira bele partilla ho feto sira, dalan nebe mane sira halo atu hakottu violensia hasoru feto iha sira nia asaun pessoal nomos sira nia papel iha instituisaun ne’ebe sira serbisu.

Objectivu ida ne’e mosu tamba haree katak iha nesesidade boot tebes atu hamosu liu husi dalan nebe sistematiku, groupu importante mane nian atu halao advokasia kona ba valor no praktika nebe umanu no sensitiva hodi nunee feto no mena foin sae sira, mane no feto adultu sira bele hamutuk harii kultural no komunidade nebe iha paz, seguransa nomos igualdade iha relasaun jeneru nian.

Konferensia Bangkok halibur hamutuk ema 220 husi nasaun 11 no parseiru dezenvolvimentu ho ajensia nasaun unidas nebe ativu iha area igualdade jeneru.

Konferensia ida ne’e hamosu deklarasaun Konferensia Bangkok kona ba mane hanesan parseiru atu halakon violensia hasoru feto. Partisipante ne’ebe partisipa iha Konferensia Bangkok deside pontu 7 importante hanesan tuir mai ne’e :

  1. Partisipasaun mane, mane foin-sa’e no mane adultu hanesan parseiru no advogadu iha kombate hasoru violensia liu-liu violensia hasoru feto;
  2. Parseiru ida ne’e tenke halo iha nivel hotu, hahu husi ida-idak ninia uma-kain hodi hamosu kultural non violenta iha familia nia laran;
  3. Mane adultu iha responsibilidade boot tebes atu hatudu iha sira nia moris no serbisu loron-loron hahu kedas husi uma aran, katak ho praktika deit mak bele hadae’t kulutra non violensia ba ema seluk;
  4. Instituisaun estadu ne’ebe iha nasaun barak mane mak sei domina tenki sensivel duni ba kestaun violensia hasoru feto, liu-liu instituisaun justica, seguransa no hirak ne’ebe hato’o serbisu sosial ba populasaun hanesan saude, solidaridade sosial, edukasaun no seluk tan
  5. Enforsu hirak ne’e hotu tenki halibur komponente hotu iha sosiedade nia laran, hanesan ema sidadun simples, ema nebe serbisu ba estadu, ema nebe serbisu iha organizasaun sosiedade civil, imprezariu, lider komuntarius nomos lideres konfisoens relijiozas

Deklarasaun Bangkok

  1. Mane tenki hamriik iha oin tuir tradizaun hatudu ona, laos atu simu deit “barlaque” maibe defende feto husi violensia;
  2. Hamrik iha oin, signifika mos sai ezemplu hodi hanorin oan mane nomos oan feto sira atu hatene reispeita malu iha ida-idak ninia diferensa jeneru, personalidade no karakter hodi nune’e bele hadook husi violensia;
  3. Mane ne’ebe hamriik iha estadu nia ooin, tenki hatene reispeitu feto hahu husi sira nia hahalok lor-loron too fali iha politika, lejislasaun no serbisu ne’ebe sira tenki hato’o hodi prevene violensia no proteje feto ne’ebe mak sai vitima ba violensia;
  4. Mane iha Timor Leste tenki hahu organiza aan diak liu-tan hodi bele partisipa ho metodu ne’ebe efisiente atu kombate violensia hasoru feto atu bele sai parseiru ne’ebe kridive no advogado ne’ebe ma efeitivu iha kazu importante boot ida iha nia rain.

Mai ita halokan violensia kontra feto iha Timor Leste!

No Response to "MANE HANESAN PARSEIRU ATU HALAKON VIOLENSIA HASORU FETO"

Leave A Reply